Evropska unija snažno podržava zaštitu okoliša i aktivno učešće građana u tome. Tako je u Crnoj Gori podršku dobila platfroma cuvaj.me za prijave i praćenje aktivnosti štetnih po životnu sredinu. Na platformi bilo ko može anonimno prijaviti onečišćenje – na web-stranu učita lokaciju i opiše problem. Na taj način se za manje od godinu dana saznalo za više od 300 incidenata.
„Nacionalna kampanja zaštite životne sredine ‘Čuvaj da te čuva’ pokrenuta je uz finansijsku i tehničku podršku Evropske unije 5. juna 2025. godine, na Svjetski dan životne sredine. Osnovni cilj je unaprjeđenje sistema zaštite životne sredine kroz kombinaciju preventivnih i operativnih mjera, jačanje institucionalnih kapaciteta i uključivanje građana. Platforma Čuvaj.me, finansirana sredstvima EU, je jedan od ključnih operativnih alata“, pojašnjavaju iz Evropske kuće Bar.
Iz Platforme kažu da je interes građana veliki. Najčešće prijavljuju nelegalne deponije, postrojenje, eksploatacija šljunka, zagađenje vodotoka, nepropisno upravljanje otpadom i nelegalne aktivnosti u zaštićenim područjima. Operativni tim platforme, kojim rukovodi inicijativa Ozelenimo Crnu Goru, prijave prosljeđuje nadležnim institucijama i prati sprovođenje mjera u skladu sa važećim procedurama. U prvim mjesecima kampanje provedene su akcije u Podgorici, Ulcinju, Nikšiću, Kotoru…
„Za manje od godinu dana imali smo više od 320 prijava i za sada je riješeno nekih 200 slučajeva. Administratori platforme provjere navode građana i informacije prosljeđuju nadležnim institucijama, prate šta se događa i prema potrebi šalju urgencije. Često građani i institucije imaju različite poglede na stanje na terenu, institucije smatraju da su završile posao, ali naš cilj je da se onemogući ponavljanje prijavljene situacije. Naprimjer, ako imamo nelegalno postrojenje – nije dovoljno da ih inspekcija zapečati, nego mora spriječiti da bude ponovo pokrenuto, a mi iz civilnog sektora pratimo situaciju na terenu kako bi bili sigurni da je posao urađen do kraja“, pojašnjava Vuk Vujisić iz platforme cuvaj.me.
Na platformi je angažovano šest mladih ljudi obučenih u Agenciji za zaštitu životne sredine. Obučeni su da razumiju slučajeve i da provedu predistraživanje, prijave slučaj institucijama i prate šta se dalje događa.
„Trudimo da pratimo lokacije gdje smo imali najveći broj slučajeva i da radimo s lokalnim zajednicama. Imali smo recimo dvije organizovane velike nelegalne deponije na kojima su pojedinci naplaćivali odlaganje otpada usljed čega se stvorila velika crna ekološka tačka. U takvim slučajevima nastojimo izvršiti pritisak na institucije da zapečate deponije i postavljamo kamere da možemo pratiti šta se dešava. Trudimo se i kroz kampanju da potaknemo institucije da se ažurnije posvećuju prijavama građana“, priča Vujisić i naglašava da ‘nije suština u broju inspekcijskih nadzora, nego u rješavanju problema i promjenama na terenu’.
„Nije isto ako neko uslika par kesa pored kontejnera i kada neko prijavi organizovano deponovanje opasnog otpada ili mjesto gdje je bačeno 800 tona guma kao u slučaju Orjena što je i bezbjednosni rizik ako se gume zapale“, kaže Vujisić. Smatra da je važno da ‘građani mogu da vide šta je urađeno i istoriju slučajeva, a važno je jer sve mogu da prate i novinari.
„Želimo da građani vide da se zista nešto minja i da je moguće da se mijenja. Gdje god smo nešto uspjeli da uradimo imali smo još više prijava, građani su preuzeli dio odgovornosti – prijavljuju, pritiskaju institucije…Vraća nam se nada da se tvari mogu minjati“, zaključuje Vujisić.
U ovoj kampanji u Crnoj Gori učestvuju državne institucije, lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, kompanije i građane i na taj način stvarajući za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine i doprinose ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu ka članstvu u EU.
„Poseban iskorak je uspostavljanje specijalizovane jedinice za borbu protiv ekološkog kriminala u okviru Uprave policije i nabavka prvog šredera za obradu automobilskih guma za preduzeće Deponije DOO“, kažu iz Evropske kuće i napominju da nastavljaju jačati preventivne ehanizama i uključivanje škola i građana.
U narednom periodu prioritet će biti prijave kod kojih je moguće utvrditi individualnu odgovornost, a planirano je uvođenje redovnih polumjesečnih urgencija institucijama koje nisu postupile po prijavama, kao i objavljivanje mjesečnih izvještaja o institucionalnoj efikasnosti. Ideja aktivista je da platforma cuvaj.me ostane institucijama kao trajni alat putem kog građani mogu prijaviti slučajeve zagađenj. Plan je i uspostava web-strane crnetacke.com koja će biti naslonjena na cuvaj.me, ali će pokrivati cijeli region.
„Za manje od godinu dana imali smo više od 320 prijava i za sada je riješeno nekih 200 slučajeva. Administratori platforme provjere navode građana i informacije prosljeđuju nadležnim institucijama, prate šta se događa i prema potrebi šalju urgencije. Često građani i institucije imaju različite poglede na stanje na terenu, institucije smatraju da su završile posao, ali naš cilj je da se onemogući ponavljanje prijavljene situacije. Naprimjer, ako imamo nelegalno postrojenje – nije dovoljno da ih inspekcija zapečati, nego mora spriječiti da bude ponovo pokrenuto, a mi iz civilnog sektora pratimo situaciju na terenu kako bi bili sigurni da je posao urađen do kraja“, pojašnjava Vuk Vujisić iz platforme cuvaj.me.
Na platformi je angažovano šest mladih ljudi obučenih u Agenciji za zaštitu životne sredine. Obučeni su da razumiju slučajeve i da provedu predistraživanje, prijave slučaj institucijama i prate šta se dalje događa.
„Trudimo da pratimo lokacije gdje smo imali najveći broj slučajeva i da radimo s lokalnim zajednicama. Imali smo recimo dvije organizovane velike nelegalne deponije na kojima su pojedinci naplaćivali odlaganje otpada usljed čega se stvorila velika crna ekološka tačka. U takvim slučajevima nastojimo izvršiti pritisak na institucije da zapečate deponije i postavljamo kamere da možemo pratiti šta se dešava. Trudimo se i kroz kampanju da potaknemo institucije da se ažurnije posvećuju prijavama građana“, priča Vujisić i naglašava da ‘nije suština u broju inspekcijskih nadzora, nego u rješavanju problema i promjenama na terenu’.
„Nije isto ako neko uslika par kesa pored kontejnera i kada neko prijavi organizovano deponovanje opasnog otpada ili mjesto gdje je bačeno 800 tona guma kao u slučaju Orjena što je i bezbjednosni rizik ako se gume zapale“, kaže Vujisić. Smatra da je važno da ‘građani mogu da vide šta je urađeno i istoriju slučajeva, a važno je jer sve mogu da prate i novinari.
„Želimo da građani vide da se zista nešto minja i da je moguće da se mijenja. Gdje god smo nešto uspjeli da uradimo imali smo još više prijava, građani su preuzeli dio odgovornosti – prijavljuju, pritiskaju institucije…Vraća nam se nada da se tvari mogu minjati“, zaključuje Vujisić.
U ovoj kampanji u Crnoj Gori učestvuju državne institucije, lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, kompanije i građane i na taj način stvarajući za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine i doprinose ispunjavanju obaveza Crne Gore na putu ka članstvu u EU.
„Poseban iskorak je uspostavljanje specijalizovane jedinice za borbu protiv ekološkog kriminala u okviru Uprave policije i nabavka prvog šredera za obradu automobilskih guma za preduzeće Deponije DOO“, kažu iz Evropske kuće i napominju da nastavljaju jačati preventivne ehanizama i uključivanje škola i građana.
U narednom periodu prioritet će biti prijave kod kojih je moguće utvrditi individualnu odgovornost, a planirano je uvođenje redovnih polumjesečnih urgencija institucijama koje nisu postupile po prijavama, kao i objavljivanje mjesečnih izvještaja o institucionalnoj efikasnosti. Ideja aktivista je da platforma cuvaj.me ostane institucijama kao trajni alat putem kog građani mogu prijaviti slučajeve zagađenj. Plan je i uspostava web-strane crnetacke.com koja će biti naslonjena na cuvaj.me, ali će pokrivati cijeli region.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
