Sljedeća stanica: budućnost
EU podržava nadogradnju crnogorske željezničke infrastrukture.
18/11/2022
Prva željeznička pruga u Crnoj Gori bila je uskotračna pruga iz Gabele Zelenike, koja je otvorena 1901. godine. Ovu prugu je izgradila Austrougarska, koja je u to vrijeme upravljala teritorijom Boke Kotorske. Željeznički sistem je nastavio da se unaprijeđuje tokom decenija, a najveći skok je napravljen sedamdesetih godina 20. vijeka puštanjem u promet pruge koja povezuje glavni grad Srbije Beograd sa glavnom crnogorskom lukom Barom.
Kada je ova pruga otvorena 1976. godine, bila je to najsavremenija željeznica, moderna i udobna kao i svaka druga željeznička mreža na svijetu. Bio je to najveći i najskuplji infrastrukturni projekat u bivšoj jugoslovenskoj federaciji i jedno od najljepših putovanja u Evropi. Prvi voz koji je prešao 167 kilometara bio je Plavi voz, luksuzni prevoz tadašnjeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, koji je u njemu zabavljao strane dostojanstvenike i kraljevske porodice, uključujući kraljicu Elizabetu II i bivšeg etiopskog cara Hailea Selasija.
„Teške krizne godine ostavile su traga na crnogorskim željeznicama, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i remont. U vrijeme ekonomske krize za državu i društvo to nije bilo moguće uraditi kako treba.”
Dragan Radević, zamjenik direktora Kapitalnih investicija, Željeznice Crne GoreDragan Radević je zamjenik direktora za kapitalne investicije u Željeznicama Crne Gore i u kompaniji radi od 2004. godine. Međutim, njegovo iskustvo i ljubav prema željeznici datira iz davnina. Dragan se živo sjeća svog prvog iskustva putovanja vozom, osamdesetih godina prošlog vijeka – zlatnog doba crnogorskih željeznica – kada je imao samo pet godina, a roditelji su najavljivali da će porodica na ljetovanje ići vozom na more. „Sjećam se da nisam spavao cijelu noć od uzbuđenja: ne samo što smo išli na more, već više zato što ćemo putovati vozom. Putovanje vozom je u to vrijeme bilo poseban događaj, a putovanje vozom i danas mi donosi romantičan i gotovo mističan osećaj“, kaže Dragan.
Međutim, nedovoljno finansiranje ostavilo je velike probleme željeznici 1990-ih godina. Crnogorski dio pruge je u velikoj mjeri patio od neodržavanja, a putovanje željeznicom do Beograda koje je nekada trajalo sedam sati počelo je da traje skoro 11 sati jer je voz morao često da usporava zbog loših kolosjeka i infrastrukture. Broj putnika je pao sa vrhunca od skoro 2 miliona u 1987. na 1,2 miliona u 2016. Teretni promet je smanjen sa skoro 4 miliona tona na 1,4 miliona. „Teške krizne godine ostavile su traga na crnogorskim željeznicama, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i remont. U vrijeme ekonomske krize za državu i društvo to nije bilo moguće uraditi kako treba“, kaže Dragan.
Postojala je potreba za revitalizacijom, ali ni željeznička kompanija ni Vlada Crne Gore nijesu imali finansijskih sredstava da podrže nadogradnju.
„Očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima.”
Dragan Radević, zamjenik direktora Kapitalnih investicija, Željeznice Crne GoreGodine 2017. je prišla EU. Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 20 miliona eura za sanaciju najkritičnijih kosina, tunela, mostova i signalnih sistema na pruzi od Bara do Vrbnice na granici Srbije. Pored toga, zajam je kombinovan sa grantom u vrijednosti od 20 miliona eura, u okviru Agende povezivanja EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). To je značilo da će skoro 90% ukupnih troškova projekta od 45 miliona eura biti pokriveno iz budžeta EU. Projekat je pri kraju i rukovodstvo željezničke kompanije očekuje povećanje prevoza putnika i robe kao rezultat ove investicije. „Zbog toga očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima“, kaže Dragan.
Kako se ovaj projekat privodi kraju, Dragan objašnjava da se očekuje da crnogorske željeznice uz podršku EU krenu u novi projekat. Novi projekat obuhvata sanaciju daljih tunela i mostova, zamjenu kolosjeka od Lutova do Bioča i renoviranje tri radionice, sve na koridoru Bar Vrbnica.
O projektu
Produženje koridora Orijent/Istok-Med ka Zapadnom Balkanu duž rute 4 je dugačko oko 580 km i ide od Vršca (granica Srbije i Rumunije) do Beograda (Srbija), a zatim do Podgorice i Bara (Crna Gora). Bar – Vrbnica (posljednja na granici Crne Gore i Srbije) je najznačajnija dionica crnogorske željezničke mreže, koja prevozi oko 20% svih putnika i oko 60% tereta. Preko WBIF-a i nacionalnog instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), EU je izdvojila milione eura za pripremu konkretnih investicionih paketa, kao i hitne radove na sanaciji padina u opasnosti od klizišta. Pored toga, u okviru Agende povezivanja, EU je izdvojila više od 20 miliona eura za pokrivanje 50% troškova vezanih za postavljanje savremenih signalnih i telekomunikacionih sistema u Podgorici i okolini, kao i rehabilitaciju 29 betonskih mostova i 20 tunela.
Saznajte još
Photo credits:WBIF