U okviru proslave Dana Evrope, tim Zapadnog Balkana je imao šansu da se sretne sa Davidom Hadsonom, viši ekspert za politiku i regionalnu strategiju Zapadnog Balkana u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u Evropskoj Komisiji. Njegov posao je da promoviše ekonomsku integraciju u regionu, i spodijeli sa nama o benefitima EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Nastavite čitati kako bi saznali više o tome!
Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?
Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu.
Ali Plan rasta ima i politički cilj: želimo da ubrzamo proces pristupanja, a Plan rasta će tome doprinijeti na dva načina: prvo, zato što povećanje ekonomskog rasta znači povećanje resursa dostupnih vladama da ulažu u proces pristupanja. Drugi razlog se odnosi na način na koji je konstruisan Plan rasta: on se zaista zasniva na implementaciji i usklađivanju sa zakonodavstvom EU, kao i na napredovanju u zalaganju ka pristupanju.
Kako će ovaj plan poboljšati život običnih ljudi na Zapadnom Balkanu?
Učinit će život boljim jer će potaknuti ekonomski rast, što će poboljšati živote ljudi, jer će otvoriti nova radna mjesta i nove mogućnosti, ali i osigurati da roba koja cirkulira u regionu bude kvalitetnija, sigurnija i pristupačnija. Ukratko, daće više mogućnosti, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji, građanima Zapadnog Balkana i njihovim porodicama.
Možete li navesti primjere konkretnih projekata koji će biti započeti u okviru ovog plana?
Uzmimo jedan vrlo aktualan primjer na kojem vlade naporno rade: Jedinstveno područje plaćanja u evrima ili „SEPA“ kako se često naziva. Jednostavno rečeno, to je oblast u kojoj postoje veoma niske naknade za prijenos eura. Ali trenutno, ako ste radnik sa Zapadnog Balkana koji radi u Njemačkoj, na primjer, postoji visoka cijena u transferu novca nazad vašoj porodici. Cijene za to su vrlo skupe, dok je sličan transfer unutar Evropske unije vrlo jeftin. Učlanjenje u Jedinstveno područje plaćanja u evrima, kako je predviđeno Planom rasta, moglo bi uštedjeti domaćinstvima na Zapadnom Balkanu i do 500 miliona eura godišnje, na osnovu tekućih transfera od članova porodice u inostranstvu do domovine.
Kako će Plan rasta pomoći u otvaranju novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu?
To će pomoći otvaranju novih radnih mjesta jer će povećati atraktivnost regije. To će značajno pojednostaviti mogućnost izvoza u Evropsku uniju, kako gotovih proizvoda, tako i onoga što nazivamo intermedijarnom robom, a to je roba koja se proizvodi u regionu kao dio lanca nabavke koji potom ide evropskim kompanijama, poput autodijelova ili elektronskih komponenata. Osim toga, omogućiće da se u budućnosti lakše prepoznaju standardi kvaliteta robe, što će olakšati i izvoz. Osim toga, to će pomoći u smanjenju graničnih redova za robu, koji trenutno mogu trajati i do 16-18 sati. Skraćivanjem vremena provedenog u graničnim redovima roba će pojeftiniti i za izvoz. Sve ovo će region učiniti privlačnijim za potencijalne investitore. A više investicija znači više radnih mjesta i bolje plaćene poslove u sektorima veće vrijednosti. To će koristiti ekonomiji Zapadnog Balkana, njenim porodicama i građanima.
Koje mogućnosti će imati mladi ljudi zahvaljujući Planu rasta?
Plan rasta će imati širok domet pogodnosti za mlade. Jedna od stvari koju želimo da uradimo je da proširimo postojeće ugovore od prije nekoliko godina: ugovore o mobilnosti, priznavanje stručnih kvalifikacija i priznavanje akademskih kvalifikacija. Kao što sam objasnio, sa većim regionalnim tržištem, ljudi će moći da pronađu prilike za posao koji odgovaraju njihovim vještinama i očekivanjima u regionu. To će podstaći mlade ljude i zaustaviti potrebu da se iseljavaju negdje drugdje. A istovremeno želimo da osiguramo da će kratkoročno biti omogućeno onima koji žele da steknu iskustvo, da rade van regiona, u EU, ali na način koji povoljan za njih.
Mladi iz regiona će takođe moći da iskoriste prednost konkretnih mjera koje bi uskoro trebale da počnu, kao što je Wi-Fi za zapadni Balkan. To je već urađeno unutar Evropske unije: finansirali smo Wi-Fi u općinama širom država članica EU. Želimo to učiniti i za Zapadni Balkan. Dakle, do 500 općina će do kraja ove godine ili do prve polovine 2025. godine dobiti Wi-Fi u područjima u kojima ga ranije nisu imale. Ovo će opet učiniti region privlačnijim, uključujući i turiste.
Pored kratkoročnih ishoda, koji su dugoročni ishodi koje ljudi Zapadnog Balkana mogu očekivati od Plana rasta?
U konačnici, to će ubrzati put ka pristupanju EU. S jedne strane, važno je shvatiti da će Plan rasta, integracijom Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, donijeti neke od ekonomskih koristi od pristupanja regionu, prije samog datuma pristupanja. S druge strane, mi dajemo poticaj da se usvoje standardi EU i da se implementiraju zakoni EU prije članstva kroz Plan rasta. Usvajanje i implementacija ovih zakona ubrzaće pristupne pregovore jer će partneri sa Zapadnog Balkana moći da pokažu da su spremni za ulazak u Evropsku uniju u tim oblastima.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, kako se Plan rasta bavi pitanjima životne sredine i održivosti na Zapadnom Balkanu?
Brige za životnu sredinu su očigledno veoma važne i stoga su uključene u logiku Plana rasta. Već imamo Zelenu agendu za zapadni Balkan sa kojom su se vlade složile. To je nacrt plan koji gleda na dugoročnu održivost i dekarbonizaciju. Sada smo integrirali elemente Zelene agende u arhitekturu Plana rasta, tačnije u ono što zovemo Reformske agende. Riječ je o sporazumima između entiteta Zapadnog Balkana i Evropske unije, prema kojima će Evropska unija raspodijeliti sredstva kada se provedu određene reforme: to je potpuno novi način upravljanja našom pomoći. A u ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, tako da će to biti ključni poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.
Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?
Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu.
Ali Plan rasta ima i politički cilj: želimo da ubrzamo proces pristupanja, a Plan rasta će tome doprinijeti na dva načina: prvo, zato što povećanje ekonomskog rasta znači povećanje resursa dostupnih vladama da ulažu u proces pristupanja. Drugi razlog se odnosi na način na koji je konstruisan Plan rasta: on se zaista zasniva na implementaciji i usklađivanju sa zakonodavstvom EU, kao i na napredovanju u zalaganju ka pristupanju.
Kako će ovaj plan poboljšati život običnih ljudi na Zapadnom Balkanu?
Učinit će život boljim jer će potaknuti ekonomski rast, što će poboljšati živote ljudi, jer će otvoriti nova radna mjesta i nove mogućnosti, ali i osigurati da roba koja cirkulira u regionu bude kvalitetnija, sigurnija i pristupačnija. Ukratko, daće više mogućnosti, kako u regionu, tako i u Evropskoj uniji, građanima Zapadnog Balkana i njihovim porodicama.
Možete li navesti primjere konkretnih projekata koji će biti započeti u okviru ovog plana?
Uzmimo jedan vrlo aktualan primjer na kojem vlade naporno rade: Jedinstveno područje plaćanja u evrima ili „SEPA“ kako se često naziva. Jednostavno rečeno, to je oblast u kojoj postoje veoma niske naknade za prijenos eura. Ali trenutno, ako ste radnik sa Zapadnog Balkana koji radi u Njemačkoj, na primjer, postoji visoka cijena u transferu novca nazad vašoj porodici. Cijene za to su vrlo skupe, dok je sličan transfer unutar Evropske unije vrlo jeftin. Učlanjenje u Jedinstveno područje plaćanja u evrima, kako je predviđeno Planom rasta, moglo bi uštedjeti domaćinstvima na Zapadnom Balkanu i do 500 miliona eura godišnje, na osnovu tekućih transfera od članova porodice u inostranstvu do domovine.
Kako će Plan rasta pomoći u otvaranju novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu?
To će pomoći otvaranju novih radnih mjesta jer će povećati atraktivnost regije. To će značajno pojednostaviti mogućnost izvoza u Evropsku uniju, kako gotovih proizvoda, tako i onoga što nazivamo intermedijarnom robom, a to je roba koja se proizvodi u regionu kao dio lanca nabavke koji potom ide evropskim kompanijama, poput autodijelova ili elektronskih komponenata. Osim toga, omogućiće da se u budućnosti lakše prepoznaju standardi kvaliteta robe, što će olakšati i izvoz. Osim toga, to će pomoći u smanjenju graničnih redova za robu, koji trenutno mogu trajati i do 16-18 sati. Skraćivanjem vremena provedenog u graničnim redovima roba će pojeftiniti i za izvoz. Sve ovo će region učiniti privlačnijim za potencijalne investitore. A više investicija znači više radnih mjesta i bolje plaćene poslove u sektorima veće vrijednosti. To će koristiti ekonomiji Zapadnog Balkana, njenim porodicama i građanima.
Koje mogućnosti će imati mladi ljudi zahvaljujući Planu rasta?
Plan rasta će imati širok domet pogodnosti za mlade. Jedna od stvari koju želimo da uradimo je da proširimo postojeće ugovore od prije nekoliko godina: ugovore o mobilnosti, priznavanje stručnih kvalifikacija i priznavanje akademskih kvalifikacija. Kao što sam objasnio, sa većim regionalnim tržištem, ljudi će moći da pronađu prilike za posao koji odgovaraju njihovim vještinama i očekivanjima u regionu. To će podstaći mlade ljude i zaustaviti potrebu da se iseljavaju negdje drugdje. A istovremeno želimo da osiguramo da će kratkoročno biti omogućeno onima koji žele da steknu iskustvo, da rade van regiona, u EU, ali na način koji povoljan za njih.
Mladi iz regiona će takođe moći da iskoriste prednost konkretnih mjera koje bi uskoro trebale da počnu, kao što je Wi-Fi za zapadni Balkan. To je već urađeno unutar Evropske unije: finansirali smo Wi-Fi u općinama širom država članica EU. Želimo to učiniti i za Zapadni Balkan. Dakle, do 500 općina će do kraja ove godine ili do prve polovine 2025. godine dobiti Wi-Fi u područjima u kojima ga ranije nisu imale. Ovo će opet učiniti region privlačnijim, uključujući i turiste.
Pored kratkoročnih ishoda, koji su dugoročni ishodi koje ljudi Zapadnog Balkana mogu očekivati od Plana rasta?
U konačnici, to će ubrzati put ka pristupanju EU. S jedne strane, važno je shvatiti da će Plan rasta, integracijom Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište, donijeti neke od ekonomskih koristi od pristupanja regionu, prije samog datuma pristupanja. S druge strane, mi dajemo poticaj da se usvoje standardi EU i da se implementiraju zakoni EU prije članstva kroz Plan rasta. Usvajanje i implementacija ovih zakona ubrzaće pristupne pregovore jer će partneri sa Zapadnog Balkana moći da pokažu da su spremni za ulazak u Evropsku uniju u tim oblastima.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, kako se Plan rasta bavi pitanjima životne sredine i održivosti na Zapadnom Balkanu?
Brige za životnu sredinu su očigledno veoma važne i stoga su uključene u logiku Plana rasta. Već imamo Zelenu agendu za zapadni Balkan sa kojom su se vlade složile. To je nacrt plan koji gleda na dugoročnu održivost i dekarbonizaciju. Sada smo integrirali elemente Zelene agende u arhitekturu Plana rasta, tačnije u ono što zovemo Reformske agende. Riječ je o sporazumima između entiteta Zapadnog Balkana i Evropske unije, prema kojima će Evropska unija raspodijeliti sredstva kada se provedu određene reforme: to je potpuno novi način upravljanja našom pomoći. A u ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, tako da će to biti ključni poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
