Zapadni Balkan

Napredak u reformama za pristupanje EU uglavnom je zastao, jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti u izvještajnom periodu. EU pozdravlja formiranje novog parlamenta i formiranje vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže kapacitet i posvećenost putu Crne Gore prema EU i sprovede reforme vezane za pristupanje EU. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju zavisiće od reformi u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenja privremenih mjera utvrđenih u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora se i dalje potpuno usklađuje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom.

Srbija je nastavila s implementacijom reformi vezanih za pristupanje EU, uključujući oblast vladavine prava. Srbija je počela s primenom ustavnih amandmana iz 2022. godine kako bi ojačala nezavisnost pravosuđa i usvojila nova medijska zakonodavstva. Implementacija ovoga može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, potrebne su dalje izmjene kako bi u potpunosti bile u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Srbija mora poboljšati, kao prioritet, usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Takođe su potrebni dalji rad i politička posvećenost kako bi se sprovele reforme u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterijume za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora potpuno sarađivati i preduzeti sve potrebne korake kako bi obezbijedila odgovornost za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa sa Kosovom, iako je postignut dogovor u EU-facilitiranom dijalogu, kako Srbija tako i Kosovo još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za obije strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno izjavljivale da je pristupanje EU njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavila je potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU (CFSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja pregovara, Sjeverna Makedonija mora ispuniti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući u pravosuđu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama i javnu nabavku. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji pripadaju drugim narodima. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzo praćenje, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

Albanija je nastavila pokazivati odlučnost u sprovođenju EU reformi i ostvarivanju napretka u reformama u “fundamentalnom klasteru”. Nastavljeno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU takođe je snažan signal strateškog izbora zemlje za pridruživanje EU. Potrebni su dalji napori u oblastima slobode izražavanja, pitanjima manjina i vlasničkim pravima, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces pregleda acquis-a EU napredovao je glatko, a vlasti su pokazale visok nivo posvećenosti. Komisija je Savjetu predstavila izvještaje o pregledu “fundamentalnog klastera” za Albaniju u julu i očekuje brzo praćenje. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamentalni) do kraja godine.

U Bosni i Hercegovini, prošlogodišnje dobijanje statusa kandidata donijelo je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je s implementacijom reformi, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su dalji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa i nastavak sa ustavnim i izbornim reformama, koje su od najvećeg prioriteta za obezbjeđivanje jednakih prava za sve građane. Takođe je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Seperatističke i autoritarne mjere u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s evropskim putem. Potrebni su dalji napori za Bosnu i Hercegovinu kako bi ispunila ključne prioritete utvrđene u mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima članstva.

Kosovo ostaje posvećeno svom evropskom putu. Nastavilo je dobrovoljno potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući osudu ruskog rata agresije protiv Ukrajine i primjenu restriktivnih mjera protiv toga. Period izvještavanja obilježen je legislativnim postignućima, uključujući važnu reformu izbornog sistema. Ipak, potrebno je još rada, uključujući i plan akcija o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024. godine, vizna liberalizacija za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova bila je pogođena nekoliko kriza, posljednja od njih je bila nasilan napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. godine. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut sporazum u EU-facilitiranom dijalogu, kako Kosovo tako i Srbija još nisu počeli sa sprovođenjem svojih obaveza, koje su obavezujuće za strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

Sljedeći koraci

Sada je na Savjetu da razmotri preporuke Komisije od danas i donese odluke o koracima koji slede u procesu proširenja.