Plan rasta za Zapadni Balkan je ponuda Evropske unije zemljama-kandidatima (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) ne bi li ubrzali svoj proces pristupanja. Plan rasta nudi bržu integraciju u Jedinstveno tržište EU, a istovremeno iziskuje jaču regionalnu ekonomsku saradnju, za koju se očekuje da će dovesti do ubrzanja socio-ekonomskog približavanja EU. Za podršku ovim reformama stvoren je fond od 6 milijardi evra – koji se sastoji od 2 milijarde evra u grantovima i 4 milijarde evra kredita za koncesije – uslovljen sprovođenjem konkretnih reformi i usklađivanjem domaćeg zakonodavstva s pravnim tekovinama EU.
Procjenjuje se da bi implementacija Plana rasta mogla dati značajan momentum reformama, što bi potencijalno dovelo do dupliranja ekonomija regiona tokom sljedeće dekade.
„Plan rasta ne utiče na tekuće procese pristupanja, niti na konkretne uslove koji su postavljeni u tim okvirima, pogotovo u vezi sa osnovnim principima. Zajedničko regionalno tržište je inicijativa oko koje su se dogovorili lideri Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. godine. „Ovo tržište uz prateći akcioni plan, cilja omogućiti slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi unutar regiona“, navodi se u Planu rasta, gdje se naglašava da je „ključna brzina“ i da je plan namijenjen da pomogne regionu da se usredsredi na svoju zajedničku budućnost kao članice EU i prevaziđe bilateralne izazove koji napredak ometaju.
Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da EU pokušava unaprijed osigurati zemljama-kandidatima neke od prednosti članstva.
„Jedna je komponenta dodatno finansiranje kako bi se suzila razlika između onoga što dobijaju zemlje-članice i zemlje-kandidati.“ Međutim, to se dobija uz detaljan plan reformi koji ne obuhvata samo vladavinu prava i ekonomske reforme, već i druga područja poput javne administracije i reforme javnih nabavki, u zavisnosti od potrebe svake zemlje. Drugi aspekat su pretpristupni benefiti, s očekivanjem da će zemlje-kandidati usvojiti zakonodavstvo i institucije koje će im omogućiti da funkcionišu kao članice. Dobar primjer je SEPA, koja omogućava bankama iz zemalja-kandidata da vrše transakcije u evrima kao da su u EU, bez dodatnih troškova, ali to zahtijeva prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva i bankarskih regulativa”, kaže Ćerimagić, napominjući da je suština Plana rasta da se zemljama-kandidatima ponudi više novca i više prilika za njihove ekonomije i građane, na osnovu tempa kojim provode reforme.
Profesorica Lejla Ramić-Mesihović sa Odsjeka za međunarodne odnose na Međunarodnom univerzitetu Burch (IBU) kaže da to predstavlja veliku šansu.
„Plan rasta je odlična mogućnost za jačanje zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i njegovo povezivanje s jedinstvenim tržištem EU, kojem se svi stremimo. To je u suštini hrpa novca kojoj svi imamo pristup.”
Profesorica Lejla Ramić-Mesihović
Plan rasta počiva na sedam ključnih područja: slobodno kretanje robe, usluga i radnika; pristup plaćanjima izraženim u evrima; lakši drumski prijevoz; dekarbonizacija i integracija energetskog tržišta; zajedničko digitalno tržište; i integracija u industrijske lance snabdijevanja. Neke od mogućnosti uključuju nove prilike zapošljavanja, besplatan pristup javnom internetu, jeftinije i brže transfere novca (putem SEPA-e), umanjeno vrijeme čekanja na granicama za drumski prijevoz (zelene trake) i digitalne habove za startap kompanije. Preduslovi za ove benefite su usklađivanje zakonodavstva o graničnoj kontroli, potpisivanje Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, reformu javnih finansija u skladu sa standardima EU i međusobno priznavanje vještina i kvalifikacija EU i Zapadnog Balkana – uključujući stručna usavršavanja, nadograđujući na postojeće sporazume o mobilnosti.
Plan rasta obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a sredstva će biti raspodijeljena na osnovu formule koja se sastoji od BDP-a, broja stanovnika i nekoliko drugih kriterijuma. Prema preliminarnim procjenama, Albanija bi dobila 922 miliona evra, Crna Gora 383 miliona evra, Kosovo 880 miliona evra, Sjeverna Makedonija 750 miliona evra, Srbija 1,58 milijardi evra, dok bi Bosna i Hercegovina, kada kompletira svoj plan reformi, mogla dobiti na 1,85 milijardi evra. Najmanje 50% ukupnog iznosa će biti usmjereno na investicije preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Preostala sredstva će ići direktno vladama Zapadnog Balkana, a pristup sredstvima će zavisiti od napretka u sprovođenju reformskih programa koje svaka zemlja ima.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, prema zahtjevima koje podnesu vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da su svi uslovi ispunjeni – poput makroekonomske stabilnosti, dobrog upravljanja javnim finansijama, transparentnosti i nadzora budžeta.
Plan rasta usvojen je 8. novembra 2023. godine, a do aprila 2025. godine Evropska komisija je odobrila programe reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Bosna i Hercegovina tek treba dobiti „zeleno svjetlo“.
Vlade Zapadnog Balkana su upozorene da ukoliko ne ispune uslove plaćanja, Komisija će obustaviti ili zadržati odgovarajuće iznose. Osim toga, oni koji ne sprovedu reforme u roku od godinu ili dvije biće u obavezi vratiti sredstva, koja će potom biti preraspređena drugima.
„Jedna je komponenta dodatno finansiranje kako bi se suzila razlika između onoga što dobijaju zemlje-članice i zemlje-kandidati.“ Međutim, to se dobija uz detaljan plan reformi koji ne obuhvata samo vladavinu prava i ekonomske reforme, već i druga područja poput javne administracije i reforme javnih nabavki, u zavisnosti od potrebe svake zemlje. Drugi aspekat su pretpristupni benefiti, s očekivanjem da će zemlje-kandidati usvojiti zakonodavstvo i institucije koje će im omogućiti da funkcionišu kao članice. Dobar primjer je SEPA, koja omogućava bankama iz zemalja-kandidata da vrše transakcije u evrima kao da su u EU, bez dodatnih troškova, ali to zahtijeva prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva i bankarskih regulativa”, kaže Ćerimagić, napominjući da je suština Plana rasta da se zemljama-kandidatima ponudi više novca i više prilika za njihove ekonomije i građane, na osnovu tempa kojim provode reforme.
Profesorica Lejla Ramić-Mesihović sa Odsjeka za međunarodne odnose na Međunarodnom univerzitetu Burch (IBU) kaže da to predstavlja veliku šansu.
„Plan rasta je odlična mogućnost za jačanje zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana i njegovo povezivanje s jedinstvenim tržištem EU, kojem se svi stremimo. To je u suštini hrpa novca kojoj svi imamo pristup.”
Profesorica Lejla Ramić-MesihovićPlan rasta počiva na sedam ključnih područja: slobodno kretanje robe, usluga i radnika; pristup plaćanjima izraženim u evrima; lakši drumski prijevoz; dekarbonizacija i integracija energetskog tržišta; zajedničko digitalno tržište; i integracija u industrijske lance snabdijevanja. Neke od mogućnosti uključuju nove prilike zapošljavanja, besplatan pristup javnom internetu, jeftinije i brže transfere novca (putem SEPA-e), umanjeno vrijeme čekanja na granicama za drumski prijevoz (zelene trake) i digitalne habove za startap kompanije. Preduslovi za ove benefite su usklađivanje zakonodavstva o graničnoj kontroli, potpisivanje Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, reformu javnih finansija u skladu sa standardima EU i međusobno priznavanje vještina i kvalifikacija EU i Zapadnog Balkana – uključujući stručna usavršavanja, nadograđujući na postojeće sporazume o mobilnosti.
Plan rasta obuhvata period od 2024. do 2027. godine, a sredstva će biti raspodijeljena na osnovu formule koja se sastoji od BDP-a, broja stanovnika i nekoliko drugih kriterijuma. Prema preliminarnim procjenama, Albanija bi dobila 922 miliona evra, Crna Gora 383 miliona evra, Kosovo 880 miliona evra, Sjeverna Makedonija 750 miliona evra, Srbija 1,58 milijardi evra, dok bi Bosna i Hercegovina, kada kompletira svoj plan reformi, mogla dobiti na 1,85 milijardi evra. Najmanje 50% ukupnog iznosa će biti usmjereno na investicije preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Preostala sredstva će ići direktno vladama Zapadnog Balkana, a pristup sredstvima će zavisiti od napretka u sprovođenju reformskih programa koje svaka zemlja ima.
Isplate će se vršiti dva puta godišnje, prema zahtjevima koje podnesu vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali tek nakon što Evropska komisija potvrdi da su svi uslovi ispunjeni – poput makroekonomske stabilnosti, dobrog upravljanja javnim finansijama, transparentnosti i nadzora budžeta.
Plan rasta usvojen je 8. novembra 2023. godine, a do aprila 2025. godine Evropska komisija je odobrila programe reformi Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Bosna i Hercegovina tek treba dobiti „zeleno svjetlo“.
Vlade Zapadnog Balkana su upozorene da ukoliko ne ispune uslove plaćanja, Komisija će obustaviti ili zadržati odgovarajuće iznose. Osim toga, oni koji ne sprovedu reforme u roku od godinu ili dvije biće u obavezi vratiti sredstva, koja će potom biti preraspređena drugima.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
