U vrhuncu pandemije COVID-19, granice su postale uska grla, ugrožavajući protok osnovnih dobara i ugrožavajući milione života. Zbog kašnjenja, lanci snabdevanja bili su isprekidani, a preduzeća su se suočila sa sve većim gubicima. Ipak, uoči krize, pojavilo se inovativno rješenje – Inicijativa Zeleni koridori.
Razvijeni kroz saradnju između Transportne zajednice, CEFTA-e i Evropske unije, zeleni koridori su osmišljeni tako da budu više od preventivne mjere. Predstavljali su hrabru novu viziju povezivanja, izgrađenu na modernizaciji, digitalizaciji i saradnji. Rezultati? Ušteđeno skoro 20 godina ukupnog vremena čekanja na granici i osnova za otporniju trgovinsku mrežu.
Priča o transformaciji
Za Mateja Zakonjšeka, direktora Transportne zajednice, zeleni koridori su napravili vidljivu razliku. „Kamioni poput ovog su predugo čekali na granicama Zapadnog Balkana. To je negativno uticalo na trgovinu, emisije CO2 i bezbjednost na putu“, rekao je.
“Zahvaljujući podršci EU, sada svjedočimo kraćem vremenu čekanja, modernizovanim prelazima i bezbjednijim putovanjima. To stvara pravu vrijednost za naše građane, biznise i posjetioce ovoj lijepog regiona“
Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajednice
Ove promjene idu dalje od rasterećivanja logističkih uskih grla. Zeleni koridori su postali simbol svega što je moguće kada regionalna saradnja cvjeta. Vlade, carinske uprave i biznisi su se udružili, demonstrirajući moć kolektivnog djelovanja u rješavanju zajedničkih izazova.
Vizija za budućnost
Nadovezujući se na svoj uspjeh, inicijativa Zelenih koridora se razvija kako bi dublje povezala Zapadni Balkan sa EU i modernizovala ključne granične prelaze. Digitalne inovacije, kao što su sistem SEED+ i program ovlaštenog ekonomskog operatora (AEO), pojednostavljuju carinske procedure, krate vrijeme kašnjenja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja, poput onih koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju, pokazuju kako zeleni koridori postaju most ka jedinstvenom tržištu EU.
Kako to prikladno kaže Danijela Gačević, v.d. direktora CEFTA-e, „Uspostavljanje zelenih koridora između regiona i EU mijenja stvari. Čini da trgovina bude brža, jeftinija i bezbjednija, čime stvara više mogućnosti za biznise i ljude“.
U međuvremenu, investicije od 50 miliona evra unapređuju 11 glavnih graničnih prelaza novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim bezbjednosnim mjerama. To uključuje dodatne trake, (mosne) vage i elektronske sisteme čekanja, koji osiguravaju brže i efikasnije prelaze.
Sa tačke gledišta biznis zajednice, Stevica Čarapić ističe hitnost rješavanja granične neefikasnosti. „Najveći izazov sa kojim se suočavamo danas su preduga vremena čekanja na graničnim prelazima. Ova neefikasnost ne utiče samo na pojedine zemlje, već i na konkurentnost čitavog regiona. Uz inicijativu Zelenih koridora, nadamo se vidjeti značajna poboljšanja u protoku tereta i saradnji između vlada kako bi se smanjila kašnjenja i pojednostavile procedure”.
Takođe ističe da su se u nekim slučajevima kolone protezale i po 15 kilometara, dok vozači danima čekaju da pređu granicu. „Ovo nije samo logistički problem; to je prepreka napretku svih u regionu”, dodaje.
Pristup usmjeren na čovjeka
Inicijativa Zelenih koridora nije od koristi samo preduzećima – ona mijenja živote. Profesionalni šoferi sada provode manje vremena čekajući, a više na putu, što smanjuje stres i jača bezbjednost. Putnici manje kasne čime više uživaju u odmorima. Snažnije ekonomije i povećane mogućnosti za zapošljavanje se osjete i kod lokalnih zajednica.
Kako Matej primjećuje, „Sa modernizovanim prelazima ne samo da kratimo vrijeme čekanja, već i stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za svakoga. Ovo je najbolji način dodavanja vrijednosti našem regionu“.
Put naprijed
Uspjeh Zelenih koridora svjedoči snazi partnerstva. To je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako krize mogu inspirisati trajne promjene. Dok Zapadni Balkan i EU nastavljaju da sarađuju, vizija besprekorne povezanosti i zajedničkog prosperiteta sve je bliža realnosti.
Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zelenih koridora popločava put svjetlijoj budućnosti. To je više od logističkog poboljšanja; to je pokret prema jedinstvu, rastu i mogućnosti za generacije koje dolaze.
“Zahvaljujući podršci EU, sada svjedočimo kraćem vremenu čekanja, modernizovanim prelazima i bezbjednijim putovanjima. To stvara pravu vrijednost za naše građane, biznise i posjetioce ovoj lijepog regiona“
Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajedniceOve promjene idu dalje od rasterećivanja logističkih uskih grla. Zeleni koridori su postali simbol svega što je moguće kada regionalna saradnja cvjeta. Vlade, carinske uprave i biznisi su se udružili, demonstrirajući moć kolektivnog djelovanja u rješavanju zajedničkih izazova.
Vizija za budućnost
Nadovezujući se na svoj uspjeh, inicijativa Zelenih koridora se razvija kako bi dublje povezala Zapadni Balkan sa EU i modernizovala ključne granične prelaze. Digitalne inovacije, kao što su sistem SEED+ i program ovlaštenog ekonomskog operatora (AEO), pojednostavljuju carinske procedure, krate vrijeme kašnjenja i smanjuju troškove. Sporazumi između zemalja, poput onih koji povezuju Hrvatsku i Crnu Goru, Italiju i Albaniju ili Grčku i Sjevernu Makedoniju, pokazuju kako zeleni koridori postaju most ka jedinstvenom tržištu EU.
Kako to prikladno kaže Danijela Gačević, v.d. direktora CEFTA-e, „Uspostavljanje zelenih koridora između regiona i EU mijenja stvari. Čini da trgovina bude brža, jeftinija i bezbjednija, čime stvara više mogućnosti za biznise i ljude“.
U međuvremenu, investicije od 50 miliona evra unapređuju 11 glavnih graničnih prelaza novom infrastrukturom, digitalnim sistemima i poboljšanim bezbjednosnim mjerama. To uključuje dodatne trake, (mosne) vage i elektronske sisteme čekanja, koji osiguravaju brže i efikasnije prelaze.
Sa tačke gledišta biznis zajednice, Stevica Čarapić ističe hitnost rješavanja granične neefikasnosti. „Najveći izazov sa kojim se suočavamo danas su preduga vremena čekanja na graničnim prelazima. Ova neefikasnost ne utiče samo na pojedine zemlje, već i na konkurentnost čitavog regiona. Uz inicijativu Zelenih koridora, nadamo se vidjeti značajna poboljšanja u protoku tereta i saradnji između vlada kako bi se smanjila kašnjenja i pojednostavile procedure”.
Takođe ističe da su se u nekim slučajevima kolone protezale i po 15 kilometara, dok vozači danima čekaju da pređu granicu. „Ovo nije samo logistički problem; to je prepreka napretku svih u regionu”, dodaje.
Pristup usmjeren na čovjeka
Inicijativa Zelenih koridora nije od koristi samo preduzećima – ona mijenja živote. Profesionalni šoferi sada provode manje vremena čekajući, a više na putu, što smanjuje stres i jača bezbjednost. Putnici manje kasne čime više uživaju u odmorima. Snažnije ekonomije i povećane mogućnosti za zapošljavanje se osjete i kod lokalnih zajednica.
Kako Matej primjećuje, „Sa modernizovanim prelazima ne samo da kratimo vrijeme čekanja, već i stvaramo sigurnije i efikasnije okruženje za svakoga. Ovo je najbolji način dodavanja vrijednosti našem regionu“.
Put naprijed
Uspjeh Zelenih koridora svjedoči snazi partnerstva. To je priča o otpornosti i inovaciji, koja pokazuje kako krize mogu inspirisati trajne promjene. Dok Zapadni Balkan i EU nastavljaju da sarađuju, vizija besprekorne povezanosti i zajedničkog prosperiteta sve je bliža realnosti.
Ulaganjem u digitalizaciju, modernizaciju i regionalnu saradnju, inicijativa Zelenih koridora popločava put svjetlijoj budućnosti. To je više od logističkog poboljšanja; to je pokret prema jedinstvu, rastu i mogućnosti za generacije koje dolaze.
Please wait while your video is being uploaded...
Don't close this window!
