Raditi sa prirodom, ne protiv nje

Rahim Zekiri, sada predsjednik Udruženja proizvođača drvenog uglja u Labljanima, Novom Brdu, radi sa drvećem i šumama više od 35 godina. Odrastajući u planinskom području, veza sa planinom mu je i duhovna i ekonomska. On, kao i više od 20 porodica u selu, iznašli su načine da svoju okolinu pretvore u izvor prihoda. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, oduvijek je sanjao da radi u šumarstvu, kako on kaže „Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, međutim, zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja, moj san se nikada nije ispunio“. Godine 2015., na sopstvenu inicijativu, g. Zekiri je započeo, kako on kaže, „čišćenje šuma”, što je metod sakupljanja skresanih grana i mrtvog drveta, koje se koriste za proizvodnju drvenog uglja, koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.   

Međutim, sve ovo vrijeme, sa misijom da koristi šumu, a da je ne ošteti, imao je jednu želju, da mu stručna osoba procijeni oštećuje li šumu ili ne. Tako je stupio u kontakt sa lokalnim vlastima i prije svega sa timom projekta „Podrška jačanju održivog i višenamenskog upravljanja šumama za poboljšanje života na selu i rješavanje klimatskih promijena na Kosovu“, koji finansira EU, kroz koji namjerava da okupi sve ostale porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja, te da sarađuju sa državnim organima na čišćenju ne samo privatnih, već i javnih šuma.   

Društvene inicijative poput njegove, u mjestima gdje se „mnoge porodice oslanjaju na socijalnu pomoć i brinu da će ih formalna regulativa poput ove spriječiti u poslu“, uvijek su izazov. Međutim, Rahim je uvjeren da je zajednički rad zarad čistijih i zdravijih šuma, uz njihovo dobro iskorištavanje, koristan za sve i on je posvjećen da okupi više lokalaca oko ove inicijative.    

Slično kao Rahim u Novom Brdu, Kumrije Kadriu u selu Vrelo, opština Istok, pokušava okupiti žene koje već koriste šumska dobra da bi zaradile, u organizovaniju i održiviju inicijativu. Kumrije vodi Udruženje Melissa, koje je u početku osnovano kao udruženje pčelara, ali su, kako kaže, “ubrzo shvatili potencijal sakupljanja biljaka poput travki i bobica sa planina”. Prihod od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da doprinesu prihodu domaćinstva, pogotovo u regiji gdje su mogućnosti za zaposlenje žena oskudne.   

Živeći u području okruženom planinama, Kumriji i njenim prijateljicama bilo je gotovo prirodna stvar sakupljati sirove planinske travke i bobice za kućnu upotrebu. Uvidjevši potencijal ove aktivnosti, počele su da razgledaju mogućnosti da ovo pretoče u profitabilan posao koji će koristiti ženama u regionu. Međutim, do sada su mogle samo sakupljati i sušiti travke i bobice, što im je otežavalo plasiranje svojih proizvoda na tržište. Za Kumrije i njene koleginice, mašina kojom pakuju bilje dodala je značajnu vrijednost njihovim proizvodima i sve je promijenila. 

Kumrije kaže da im je namjera da stvore održivu mrežu sakupljačica koja će im služiti i kao lanac nabavke i otkupljivaće sakupljene travke i bobice od žena koje ih već sakupljaju, po konkurentnoj cijeni kako bi doprinijele konkurentnosti tržišta, od čega će žene u zajednici imati najviše koristi.   

Napori Rahima i Kumrije dio su veće inicijative koja ima za cilj da unaprijedi život na selu, dok istovremeno osigurava održivost kosovskih šuma. Projekat koji podržava EU bio je prisutan u više regiona, fokusirajući se na prakse održivog upravljanja šumama, smanjenje nelegalne sječe i promovisanje upotrebe nedrvnih šumskih proizvoda poput bilja koje Kumrije i njene koleginice skupljaju.  

Priče poput Kumrijine i Rahimove su samo neke od mnogih uspješnih priča pojedinaca, porodica i zajednica koje su imale direktnu korist od projekta koji je finansirala EU a sproveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] po nazivom „Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama za rješavanje klimatskih promjena i poboljšanje života na selu na Kosovu”.  

U skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, naglašavajući uravnoteženu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih funkcija šumskih ekosistema, završena su četiri plana upravljanja šumama, korištenjem nove metodologije koja pomjera fokus sa tradicionalnog upravljanja šumama na pristup zasnovan na ekosistemu.   

Holistički pristup čini ove planove posebno značajnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, već i za kreatore politika. Ovi planovi sadrže slojevito i opširno znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire usluge ekosistema koje pružaju šume, uključujući očuvanje biodiverziteta, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednice, uključujući nedrvne šumske proizvode. Nova metodologija pripreme planova upravljanja, za koju se očekuje da će je Kosovska agencija šumarstva implementirati u bliskoj budućnosti, označiće značajno poboljšanje prakse upravljanja šumama u zemlji, unaprjeđujući održivost šuma, doprinoseći naporima za ublažavanje klimatskih promjena i promovišući dobrobit lokalnih zajednica.  

U okviru programskih aktivnosti, uspješno je pošumljeno 128 hektara šume. Program je takođe naglasio uključenost lokalne zajednice u ove aktivnosti, posebno u okviru pilot jedinica upravljanja. Ovaj angažman je omogućio članovima zajednice praktično iskustvo u tehnikama sađenja, a imali su i finansijske koristi od učešća. Dok izazovi za dobro upravljanje šumama na Kosovu i dalje postoje, nelegalna sječa ostaje jedna od gorućih tema. Zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa – od direktnog rada sa pojedincima koji žive u planinskim područjima, ne samo da ih edukuje kako pravilno koristiti dobra koja nudi planina, već i kako ih pretočiti u profitabilne aktivnosti, pritom mijenjajući kulturu i način razmišljanja o važnosti zdravih i čistih šuma; rad direktno sa institucijama i pojedincima zaduženih za kreiranje politika – program je posvjećen obezbjeđivanju zelenije i zdravije životne sredine za građane Kosova.