Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge \u010dlanice, kao\u00a0 \u00a0i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se na\u0161ao odgovor na ovaj izazov i rje\u0161enja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex.<\/p>\n\n\n\n
Partnerske organizacije su Razvojna agencija SERDA (BiH); Op\u0107ina Postojna (Slovenija); Institut za odr\u017eivi rast Active Nativa (Slovenija); Udru\u017eenje gra\u0111ana Eko Charity Slovakia For Slovakia (Slova\u010dka); Eurotex Ltd. (Bugarska); Op\u0161tina Majur (Hrvatska); Fakultet Tekstilna tehnologija Sveu\u010dili\u0161ta Zagreb (Hrvatska); Univerzitet \u201cDonja Gorica\u201d (Crna Gora); Regionalna razvojna agencija Zlatibor (Srbija); Udru\u017eenje za razvoj me\u0111u zajednicama \u201cMetropolitansko podru\u010dje Bukure\u0161ta\u201d (Rumunija) i Inovativno udru\u017eenje \u201cPrvi odgovorni Ma\u0111arski\u201d (Ma\u0111arska).<\/p>\n\n\n\n
Naime, proizvodnja tekstila je jedna od najzaga\u0111uju\u0107ih\u00a0industrija \u2013 proizvodi 20% industrijskih otpadnih voda koje emituju velike koli\u010dine stakleni\u010dkih gasova. Primjera radi, za izradu jedne pamu\u010dne ko\u0161ulje potrebno je 2.700 litara \u0161to je\u00a0 koli\u010dina koju jedna osoba pije 2,5 godine. Istovremeno, 86% odje\u0107e biva odlo\u017eeno na deponiju ili\u00a0 spaljeno nakon upotrebe, a 1% reciklira.<\/p>\n\n\n\n
Green-Tex \u0107e kreirati i testirati nova rje\u0161enja u lancu proizvodnje od dizajna novih proizvoda do \u00a0prikupljanja tekstilnog otpada, a digitalna rje\u0161enja poput mape s ucrtanim sabirnim mjestima bi\u0107e sastavni dio Green-Tex platformu za u\u010denje i inovacije. \u00a0\u00a0Primjera radi, Op\u0107ina Postojna u saradnji s Udrugom Prostor podi\u017ee svijest o posljedicama prekomjerne potro\u0161nje tekstila tako \u0161to kroz anga\u017eovane radionice i zamjenu odje\u0107e nude odr\u017eive alternative tradicionalnim kupovnim navikama.<\/p>\n\n\n\n
Za sada Slovenija, Slova\u010dka, Hrvatska, djelimi\u010dno Ma\u0111arska i Bugarska imaju dobre prakse koje mogu biti prenesene u zemlje koje kaskaju poput Rumunije i kandidatkinja BiH, Crne Gore i Srbije.<\/p>\n\n\n\n
Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, osnovana 2003. godine, podr\u017eava ekonomski razvoj u Sarajevskoj makroregiji i BiH \u2013 provodi projekte u oblastima inovacija, poduzetni\u0161tva, ekologije i odr\u017eivog razvoja, te \u010desto sara\u0111uju\u0107i s doma\u0107im i me\u0111unarodnim partnerima uklju\u010duju\u0107i EU s ciljem ja\u010danja konkurentnosti privrede, privla\u010denja investicija i pru\u017eanja podr\u0161ke malim i srednjim preduze\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRade\u0107i s partnerima iz Slovenije smo zaklju\u010dili da imamo zajedni\u010dki problem s tekstilnim otpadom i da bismo mogli \u00a0poku\u0161ati doprinijeti smanjenju tekstilnog otpada \u0161to bi omogu\u0107ilo i razmjenu znanja i iskustava \u010dlanica EU sa zemljama kandidatima\u201c, pri\u010da Amela Iki\u0107 Suljagi\u0107, voditeljica \u00a0projekta u SERDA-i. Poja\u0161njava da je pro\u0161le godine (2024.) u 9 partnerskih regija ura\u0111eno mapiranje potencijala tekstilnog sektora i da s po\u010detkom 2025. godine\u00a0 provode pilot-aktivnosti poput sakupljanje tekstilnog otpada, primjene prirodnih vlakana i kreiranja zelenog modnog dizajna.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSERDA u BiH sakuplja tekstilni otpad, \u00a0nabavili smo 10 pamentih kontejnera s pripadaju\u0107im senzorima, i analizira\u0107emo lokalne obrasca potro\u0161nje i sistema otpada, optimizira\u0107emo\u00a0rute prikupljanja, a tokom godine \u0107emo raditi na pronala\u017eenju najboljeg rje\u0161enja za prikupljeni otpada \u0161to \u0107e podrazumijevati recikliranje, ponovno kori\u0161tenje ili prenamjenu\u201c, ka\u017ee Iki\u0107 Suljagi\u0107 i nagla\u0161ava da su im partneri lokalno komunalno preduze\u0107e i resorno ministarstvo u Vladi Kantona Sarajevo. Poja\u0161njeva da \u0107e u Bugarskoj, u postrojenju za mehani\u010dku recikla\u017eu, koriste\u0107i uzorke prikupljenog otpada iz Bukure\u0161ta, razviti prototipove novog proizvoda od pohabanih vlakana; u Hrvatske, Srbije, Slovenije \u0107e u tekstilnoj proizvodnji testirati \u0161iru primjenu prirodnih vlakana lokalnog porijekla i razviti prototip novog netkanog proizvoda koji \u0107e biti mje\u0161avina reciklirane vune i recikliranog tekstilnog otpada neprikladnog za ponovnu upotrebu, te ponuditi rje\u0161enja za vi\u0161estruko kori\u0161tenje vune koja ve\u0107inom zavr\u0161ava odba\u010dena na divljim deponijama dok \u0107e u Crno Gori i Sloveniji testirati inovativna rje\u0161enja za odr\u017eivi i zeleni modni dizajn kreiranjem odr\u017eivih modnih kolekcija.<\/p>\n\n\n\n
Napominje da \u0107e Green-tex ponuditi i inovativne tehnologije u proizvodnji poput bojenja bez vode; ve\u0107u upotrebu recikliranih materijala; podr\u0161ku odr\u017eivim brendovima i proizvo\u0111a\u010dima koji koriste ekolo\u0161ke metode; pove\u0107anje recikla\u017ee tekstila postavljanjem lak\u0161e dostupnih sabirnih mjesta na vidljivim lokacijama – u trgova\u010dkim centrima ili \u0161kolama; poticaje za gra\u0111ane poput popusta u prodavnicama ili zamjenu stare odje\u0107e za novu, ali i kampanje o \u0161tetnosti bacanja odje\u0107e i prednostima recikla\u017ee,\u00a0programe recikla\u017ee u radnjama, promociju vintage mode, razmjenu odje\u0107e i thrift shopova…<\/p>\n\n\n\n
Green-Tex za ove aktivnosti raspola\u017ee bud\u017eetom od 1,79 miliona eura od \u010dega je 80 posto obezbjedio Interreg Program. Za sada u Slova\u010dkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, te\u00a0 djelimi\u010dno u Ma\u0111arskoj i Bugarskoj imaju dobre prakse koje se mogu prenijeti u zemlje poput Rumunije ili kandidatkinje BiH, Crnu Goru\u00a0 i Srbiju.<\/p>\n\n\n\n
Interreg je klju\u010dni instrument Evropske unije (EU) za ja\u010danje saradnje izme\u0111u regiona zapadnog Balkana i zemalja \u010dlanica EU. Za period 2021-2027 ovaj program je fokusiran na rje\u0161avanje izazova poput klimatskih promjena, digitalne transformacije i socijalne uklju\u010denosti. Raspola\u017ee bud\u017eetom od 10 milijardi eura s tim da je dio sredstava predvi\u0111en za najudaljenije regije EU i susjedne zemlje, ali i specifi\u010dna geografska podru\u010dja zna\u010dajna za Evropu poput Gvinejskog zaliva, Indijskog okeana ili Mozambi\u010dkog kanala. Ideja ovog Programa je ja\u010danje kohezione politike EU kao jedne od politika koja nastoji pomo\u0107i re\u0161avanje specifi\u010dnih izazova \u0161irom Evropske unije, ali i \u0161ire. Prioriteti do 2027. godine su pametan rast, zelena tranzicija, socijalna inkluzija, teritorijalni razvoj i efikasna i odr\u017eiva infrastruktura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od 1. januara 2025. godine sve zemlje EU moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad, no mnoge \u010dlanice, kao\u00a0 \u00a0i zemlje zapadnog Balkana nemaju efikasan sistem za te namjene. Da bi se na\u0161ao odgovor na ovaj izazov i rje\u0161enja upotrebljiva za sve zemlje regije, 11 organizacija iz 9 zemalja okupilo se oko projekta Green-Tex. Partnerske organizacije su […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3162135,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[715],"tags":[],"area-of-cooperation":[516,472],"country":[246,250],"opportunity-type":[],"class_list":["post-3162139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stories","area-of-cooperation-ekonomijapodrska-za-poslovanje-malih-i-srednjih-preduzeca","area-of-cooperation-zivotna-sredinazastite-okolisa","country-bosnia-and-herzegovina","country-serbia"],"acf":[],"yoast_head":"\n